Smjernice – ..:: KNJIŽNIČARSTVO ::..

Način predaje rada

Rad se predaje u elektroničkoj inačici putem e-maila knjiznicarstvo.urednistvo@gmail.com. U iznimnim slučajevima, uredništvo može zatražiti rukopis u ispisu. Autori će biti obaviješteni o prihvatljivosti rada u najkraćem mogućem roku. Uredništvo zadržava diskrecijsko pravo odbijanja rada bez daljnjih objašnjenja. Uredništvo časopisa na raspolaganju je za sve daljnje informacije.

Kategorije rada

Kvaliteta tekstova te stručna i znanstvena izvrsnost osigurani su sustavom dvostruke anonimnosti recenzentskog postupka. Ovisno o prilikama recenzenti mogu biti i inozemni. Kategoriju rada predlažu recenzenti, a konačnu odluku donosi Uredništvo.

Izvorni znanstveni članak

Izvorni znanstveni članak je originalno znanstveno djelo u kojemu su izneseni novi rezultati fundamentalnih ili primijenjenih istraživanja. U ovu kategoriju djela spadaju nove, još nepoznate znanstvene činjenice, znanstveni zakoni, znanstvene zakonitosti, spoznaje i teorije koje predstavljaju doprinos globalnoj znanosti, a djelo je napisano tako da bilo koji kvalificiran istraživač na temelju datih informacija može: ponoviti eksperiment i postići opisane rezultate znanstvenog istraživanja s jednakom točnošću ili unutar granice eksperimentalne pogreške, kako to autor i ponoviti autorova zapažanja, proračune ili teorijske izvode (spoznaje) i donijeti slična mjerenja.

Prethodno priopćenje ili znanstvena bilješka

Prethodno priopćenje ili znanstvena bilješka je znanstveno djelo koje sadrži znanstvene spoznaje ili rezultate znanstvenih istraživanja čiji karakter zahtijeva objavljivanje. Ovaj znanstveni članak obvezno sadrži jednu ili više znanstvenih informacija, ali bez dovoljno pojedinosti koje bi omogućile čitatelju provjeru iznesenih znanstvenih spoznaja, rezultata istraživanja i znanstvenih informacija na način kako je to opisano za „izvorni znanstveni članak“.

Pregledni članak

Pregledni članak sadrži cjelovit prikaz (izvještaj) o određenom pitanju ili problemu istraživanja o kojemu je već objavljena znanstvena informacija, rezultat znanstvenog istraživanja, odnosno znanstvenih spoznaja, samo su u njemu one na novi način prikupljene, analizirane, sintetizirane i na znanstveni način prezentirane. Taj se članak od izvornog znanstvenog članka razlikuje po tome što ne mora sadržavati originalne (nove) rezultate istraživanja. Pregledni znanstveni članak može se temeljiti na već objavljenim rezultatima istraživanja, ali su u njemu originalne spoznaje, rezultata i analiza ili sinteza, novi odnosi među stvarima i pojavama, iii nove hipoteze predočene s argumentiranim prijedlozima za potpunija i daljnja znanstvena istraživanja. U takvoj kategoriji znanstvenih članaka vrlo često ima i novih, originalnih i neobjavljenih autorovih rezultata istraživanja, koji obično ne predstavljaju bitan element (rezultat, spoznaju) predmeta istraživanja.

Stručni članak

Stručni članak je takvo djelo u kojemu se iznose korisne informacije i spoznaje do kojih se u pravilu, došlo razvojnim istraživanjem, a ne fundamentalnim i primijenjenim istraživanjima. Takav članak ne sadrži originalne rezultate istraživanja nego se u njemu iznose već poznate spoznaje. Svrha rezultata istraživanja prikazanih u stručnom članku odnosi se na primjenu u teoriji i praksi te širenju već poznatih spoznaja, stavova, teorija. U njima se, zapravo ponavljaju poznati rezultati istraživanja koji su korisni u širenju znanstvenih spoznaja i prilagođavanju rezultata znanstvenih istraživanja potrebama znanstvene teorije i prakse.

Stručni prikaz

Stručni prikaz je posebna vrsta stručnog pisanog djela u kojemu kompetentan intelektualac objektivno, argumentirano, koncizno … prosuđuje, ocjenjuje i vrednuje tuđe znanstveno ili znanstvenostručno objavljeno djelo (npr. znanstvenu knjigu, sveučilišni udžbenik, doktorsku disertaciju, znanstveni program, znanstveni projekt, znanstvenu studiju, enciklopediju, leksikon, rječnik…) te potom objavljuje u odgovarajućem časopisu. Pri pisanju i objavljivanju stručnih prikaza o objavljenim znanstvenim i znanstvenostručnim djelima njihovi autori morali bi znati razliku između stručnih prikaza, kritičkih prikaza (odnosno djela na poslijediplomskim doktorskim studijama), i recenzija.

Opseg i oblikovanje

Opseg rada treba biti jedan autorski arak (do 28.800 slovnih znakova). U iznimnim slučajevima, uredništvo može prihvatiti i duže radove.Rad mora biti pisan fontom Times New Roman, veličine 12 točaka, proreda 1.5, obostranog poravnanja. Naslove i podnaslove treba istaknuti podebljanjem; rad ni na koji drugi način ne treba oblikovati. Stranice je potrebno brojčano označiti.Na samom početku rada potrebno je navesti naslov na hrvatskom i engleskom jeziku, ime i prezime autora, adresu elektroničke pošte autora, ustanovu zaposlenja i zvanje/položaj autora.Uredništvo prima radove na hrvatskom i engleskom jeziku.Autor uz tekst dostavlja sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku (oko 200 riječi) te ključne riječi na hrvatskom i engleskom jeziku.Vrste izvora, odnosno bibliografija navode se na kraju rada, a bilješke i navodi na dnu stranice.Ilustracije (uključujući fotografije, karte, tablice, grafikone i sl.) predaju se odvojeno, u izvorniku ili elektroničkoj inačici (JPG, TIFF) zadovoljavajuće rezolucije. U tekstu rada označuje se mjesto za ilustraciju. Uredništvo ne prima fotokopije izvornika. Autori uredništvu moraju dostaviti pismenu izjavu o pravu objavljivanja ilustracija.

Bilješke, navodi...

Bilješke (objasnidbene i bibliografske) navode se na dnu stranice (putem umetanja fusnota). U objasnidbenim bilješkama se pobliže označava određeni dio teksta ili daju dodatni podaci. U bibliografskim bilješkama se daju podaci o izvoru iz kojeg je preuzet navod.

Bilješka ispod teksta za knjigu

1Horvat, Aleksandra. Knjižnični katalog i autorstvo. Rijeka : Naklada Benja, 1995. Str. 117.

Bilješka ispod teksta za časopis

1Saračević, Tefko. Relevantnost i kako se istraživala. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 50, 1/2(2007), str. 19.

Bilješka ispod teksta za zbornik

1Danev, Marina. Novi pristupi čitanju u programima narodnih knjižnica. // Dječja knjižnica za novo tisućljeće : zbornik / priredila Ranka Javor. Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 2001. Str. 61.

Bilješke treba označiti u tekstu u neprekinutom nizu od 1 naviše. U bilješkama treba navesti pune bibliografske podatke te broj stranice, kada se navod pojavi prvi put. Za svako sljedeće navođenje uz prezime i ime autora kojega se navodi treba staviti oznaku “Navedeno djelo” ili “Nav. dj.”, popraćenu brojem stranice s koje je navod preuzet ili oznakom za stranice (od-do) ako je preuzet veći dio teksta navedenog autora. Oznaka “Isto” (ili Ibid) koristi se ako se bilješke vezane uz određeno djelo navode jedna za drugom. Uz njih se dodaje broj stranice ukoliko je navod preuzet s različite stranice istog djela. Ako je navod preuzet s iste stranice kao i prethodni (i koja je prema tome već navedena), stranica se uz oznake Isto, Ibid ili Nav.dj. ne piše ponovno. Oznaka Isto koristi se i ako se u sljedećoj fusnoti rabi isti izvor, ali je ona navedena na novoj stranici.

Primjer - Niz bilješki

1Byrum, John. Izazovi elektroničke građe: postojeće stanje i neriješena pitanja. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 1-2(2003), str. 4-5.
2Gorman, Michael. Elektronička građa: što je vrijedno sačuvati i kakva je njezina uloga u knjižničnim fondovima? // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 1-2(2003), str. 17.
3Isto, str. 19.
4Isto.
5 Byrum, John. Nav.dj., str. 108.

Za posredno navođenje koristi se izraz «Navedeno prema:». Posredno navesti znači navesti određenog autora / djelo koje je već navedeno unutar druge knjige / članka koje koristimo.

Primjer - Posredno navođenje

1Ritzenthaler, Mary Lynn. Archives and manuscripts : conservation : a manual on physical care and management. Chicago: Society of American Archivists, 1983. Str. 9. Citirano prema: Harvey, Ross. Preservation in libraries : principles, strategies and practices for librarians. London : Bowker-Sauer, 1993. Str. 5.

U bibliografiji ovako se posredno navedeno djelo može navesti na dva načina:

Oba izvora zasebno ako su korištena oba djela

1Ritzenthaler, Mary Lynn. Archives and manuscripts : conservation : a manual on physical care and management. Chicago: Society of American Archivists, 1983. Harvey, Ross. Preservation in libraries : principles, strategies and practices for librarians. London : Bowker-Sauer, 1993.

Samo djelo čije su ideje navedene

1Ritzenthaler, Mary Lynn. Archives and manuscripts : conservation : a manual on physical care and management. Chicago: Society of American Archivists, 1983.

Navoditi se može izravno, koristeći navodnike, i neizravno, prepričavanjem (parafraziranjem). Preporuča se neizravno navođenje. Izravno navođenje preporuča se koristiti kada se radi o sadržajno i stilski posebno značajnom navodu. Navod koji se izravno prenosi iz teksta drugog autora stavlja se u navodne znakove iza čega dolazi broj fusnote. Ako se izravno navodi veći dio teksta, a jedan dio se želi ispustiti, ispušteni dio označava se znakom […]. Nakon parafraziranog dijela teksta također dolazi oznaka fusnote. Za neizravno navođenje u bilješkama se koristi izraz Usp. (usporedi) ili Vidi.

Primjer - Citiranje parafraziranog djela

1Usp. Horvat, Aleksandra. Školovanje knjižničara u svjetlu europskih normi. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 48, 1(2005), str. 8-9.

Vrste izvora

Knjiga

Knjiga koja ima jednog autora

Zelenika, Ratko. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Rijeka : Ekonomski fakultet, 2000.
Dahl, Svend. Povijest knjige. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1979.

Knjiga koja ima više autora

Knjiga koja ima do najviše tri autora
Anić, Vladimir ; Goldstein, Ivo. Rječnik stranih riječi. Zagreb : Novi liber, 2009.
Horvat, Aleksandra ; Živković, Daniela. Knjižnice i autorsko pravo. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2009.

Knjiga koja ima četiri i više autora
Maštrović, Tihomil… [et al.]. Cjeloživotno učenje knjižničara. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2009.

Knjiga koja nema podatak o autoru

Antologija hrvatske kratke priče / priredio Miroslav Šicel. Zagreb : Disput, 2001.
Dječja knjižnica za novo tisućljeće / priredila Ranka Javor. Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 2001.

Pojedino poglavlje unutar knjige

Klapec, Tomislav. Prirodni toksini. // Kemijske i fizikalne opasnosti u hrani / Bojan Šarkanj…[et al.]. Osijek : Hrvatska agencija za hranu, 2010. Str. 11-25.
Aparac-Gazivoda, Tatjana. Publikacija i znanje u bibliotekarstvu. // Informacijske znanosti i znanje / uredili Tkalac, S.; Tuđman M. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 1990. Str. 109-116.

Enciklopedija

Natuknica u enciklopediji

Bibliografija. // Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1999. Sv. 2. 2000. Str. 101.

Članci

Članak u časopisu

Vinaj, Marina. Osječki časopisi do 1945. godine u Muzeju Slavonije. // Osječki zbornik 28 (2007), str. 327-335.
Stojanovski, Jadranka. Znanstveno izdavaštvo i uloga biblioteka. // Kemija u industriji 56, 10(2007), str. 512-515.

Članak u novinama

Rad u zborniku

Aparac-Jelušić, Tatjana; Faletar Tanacković, Sanjica; Jelušić, Srećko. Školovanje arhivista, knjižničara i muzeologa: pogled iz perspektive akademske ustanove. // Radovi s 41. savjetovanja Arhivska služba na pragu pristupa Europskoj Uniji / uredila Kovačec, Deana. Zagreb : Hrvatsko arhivističko društvo, 2007. Str 147-154.
Knežević, Ivana. Obrada knjižnične građe u Muzeju Slavonije : primjeri dobre prakse uz program K++. // Knjižnice: kamo i kako dalje? : knjižnice i očuvanje kulturne baštine, knjižnice bez granica: digitalni repozitoriji, knjižnični softveri : zbornik radova. 11. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 01.-04. travnja 2009. / uredile Tamara Krajna i Alisa Martek. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Str. 122-135.
Dukić, Gordana; Dukić, Darko; Hasenay, Sanda. Queuing simulation model as library management support in terms of informatization. // Proceedings of the LIDA 2009. University of Zadar, Department of Library and Information Science ; Rutgers University, School of Communication, Information and Library Studies, 2009. Str 104-112.

Članci u elektroničkom časopisu

Članak u html-u

Babić, Dinko. Internet kao pomagalo u sveučilišnoj nastavi – iskustvo jednog nastavnika. // Časopis Edupoint 3, 19(2003). URL: http://edupoint.carnet.hr/casopis/19/Clanci/3.html (2003-11-01)

Članak u pdf-u

Plašćak, Bernardica; Petr Balog, Kornelija. Per aspera ad astra : trnovit put jedne fakultetske knjižnice prema kvaliteti. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 1/2(2011), str. 67-92. URL: http://www.hkdrustvo.hr/datoteke/1147/vbh/ (2011-11-18)

Članci na mrežnoj stranici

Članak na mrežnoj stranici koji ima podatak o autoru

Lauder, John; Matheson, Ann. Newsplan 2000 project: completion report to the heritage lottery fund, 2005. URL: http://www.bl.uk/about/cooperation/pdf/newsplan2000final.pdf (2006-01-13)

Članak na mrežnoj stranici koji nema podatak o autoru

Dynamic action plan, 2005. URL: http://www.minervaeurope.org/publications/dap/dap.pdf (2011-11-18)

Ostali elektronički izvori

Mrežna stranica

Hrvatsko knjižničarsko društvo. URL: http://www.hkdrustvo.hr/ (2011-11-18)

Natuknica u elektroničkoj enciklopediji

Bibliography. // Encyclopaedia Britannica Online. Encyclopedia Britannica, 2011. URL: http://www.britannica.com/EBchecked/topic/64536/bibliography (2011-11-18)

Audiovizualna građa

Dukić, Darko. Simulation model of flour inventory in bakery production. // Proceedings of 4th International Congress Flour – Bread ’07 [and] 6th Croatian Congress of Cereal Technologies / Opatija, October 24-27, 2007. Osijek : Faculty of Food Technology, Department of Cereal Processing Technologies, 2008. [CD-ROM]*
*oznaka za vrstu građe na kraju zapisa

* Podjela znastvenih i stručnih radova preuzeta je iz Zelenika, Ratko. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Rijeka : Ekonomski fakultet u Rijeci, 2011.
** Način navođenja djelomično preuzet sa stranica Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku http://web.ffos.hr/infoznanosti/?id=88