Poštovani čitatelji, pred vama je novi broj 19, 1-2(2015.) Knjižničarstva : glasnika Društva knjižničara Slavonije i Baranje. U ovome broju donosimo teme koje pokrivaju područje informacijskih znanosti svrstane u rubrikama Članci, Vijesti iz knjižnica te Ocjene i prikazi.
U rubrici Članci pojavljuju se uradci posvećeni pitanjima vezanima uz knjižničarstvo u osnovnim i srednjim školama te u visokoškolskim ustanovama. Dio radova posvećen je i narodnim i specijalnim knjižnicama.
Rad Srđana Lukačevića Informacijsko društvo = globalizacija? govori o informacijskom društvu kao o društvenom poretku koje uz trendove koje globalizacija donosi, napreduje i unosi promjene u sve elemente ljudskog života pa tako i u procese učenja i obrazovanja. Poseban naglasak usmjeren je na informacijsku tehnologiju i obrazovanje s aspekta globalizacije i utjecaja koje ona donosi na njih. Kroz rad se pokušava potvrditi stajalište da informacijsko društvo uistinu sa sobom povlači i globalizacijske trendove. Cilj je prikazati koje promjene informacijskome društvu donosi napredak tehnologije i internet kroz sve aspekte života, počevši od obrazovanju i znanosti pa sve do oglašavanja i istraživanja tržišta.
Glavna pretpostavka istraživanja koje su provele Anita Bajer Jakovac i Ivana Hebrang Grgić bila je da su današnji mladi, iako pripadnici tzv. Google generacije, informatički pismeni, ali uglavnom informacijski nepismeni. Istraživanje je provedeno za potrebe diplomskoga rada, putem anonimnoga anketnog upitnika u svibnju 2013. godine među učenicima 7. i 8. razreda osnovnih te 1. i 2. razreda srednjih škola u Vukovaru. Cilj je istraživanja bio istražiti poznavanje digitalnih knjižničnih zbirki i obrazovnih sadržaja u Hrvatskoj i svijetu te načine njihova korištenja među mladima.
Istraživanjem koje su provele Izabela Mlinarević, Ivana Stanić i Tamara Zadravec provedena je analiza informacijske i medijske pismenosti među 421 učenikom u odgojno-obrazovnome procesu, odnosno utvrđeno je koliko su učenici upoznati s informacijskom i medijskom pismenošću u odgojno-obrazovnome sustavu te moguće razlike u rezultatima s obzirom na dob učenika. Utvrđeni rezultati upućuju na upoznatost korisnika školskih knjižnica s pojmom informacijske pismenosti koji svoja znanja i kompetencije primjene informacijske pismenosti procjenjuju iznadprosječno, dok korištenje IKT-a za uspješnije svladavanje nastavnih sadržaja procjenjuju prosječno. Rezultati potvrđuju da je u odgojno-obrazovnom sustavu nužno nastaviti provoditi poučavanje informacijskoj i medijskoj pismenosti kako bi korisnici školske knjižnice što ranije osvijestili ideju cjeloživotnoga učenja i što se ranije osposobili za njegovo provođenje.
Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak više od 60 godina temeljito vodi predmetne kataloge za eseje i književnu kritiku te stručnu literaturu. Ovi katalozi predstavljaju velik i neograničen izvor informacija pri pretraživanju, kako knjižničara, tako i korisnika. Cilj rada Željke Turk Joksimović jest dati usporedbu u vođenju staroga predmetnog kataloga na listićima i predmetnoga kataloga u računalnome sustavu u Narodnoj knjižnici i čitaonici Vlado Gotovac Sisak. U prvome dijelu rada opisan je početak i proces bilježenja predmetnih odrednica, a u drugome se nalaze primjeri iz knjižnične računalne baze u čijem kreiranju sudjeluje veći broj knjižničara različitih obrazovnih profila.
Svjesni problema zagađenje okoliša, mnogobrojne institucije okreću se promociji zaštite i očuvanja prirode, među kojima je i Gradska knjižnica Vukovar. Pobjedom na natječaju „Moja zelena zona“ Zagrebačke banke osigurana su sredstva za uređenje dvorišta u ogranku Sotin, ali isto tako sve su knjižnične aktivnosti usmjerene na problematiku ekologije i očuvanja okoliša. U članku su predstavljeni programi i radionice koji su organizirani i realizirani na Dječjemu odjelu. Detaljno su predstavljene tjedne edukativno kreativne radionice, predstave za vrtićku djecu, edukativne radionice za osnovnoškolce, promocije knjiga s ekološkom tematikom, s ciljem da djeca kroz igru i na zabavan način uče o važnosti očuvanja okoliša. U članku su predstavljeni i neki iskoraci u radu knjižnice, kao što su izvođenje eksperimenata, mikroskopska istraživanja, recikliranje, izrada novih predmeta itd. Knjiga je i dalje u središtu svega, od nje kreće cijela priča koja se kasnije širi u neka nova područja u kojima se knjižnica do sada nije nalazila.
U radu Srđana Lukačevića, Svjetlane Mokriš i Josipa Buljevića govori se o čuvanju i zaštiti intelektualnih sadržaja pohranjenih u novinama kao jednoj od vrsta knjižnične građe. U uvjetima suvremenoga elektroničkog okruženja ističe se digitalizacija kao oblik čuvanja i zaštite novinske građe u knjižnicama; postupak koji nudi čitav niz prednosti u odnosu na mikrofilmiranje novinske građe ili pak njezino čuvanje u tiskanom obliku, ali ostavlja otvorenima i niz pitanja na koje je potrebno naći odgovore. Jedno od otvorenih pitanja vezano je uz formate digitalnih sadržaja za pohranu tekstualnih i slikovnih zapisa. Između velikoga broja postojećih formata knjižnice danas odabiru one za koje smatraju da će im najbolje poslužiti prilikom zadovoljavanja potreba korisnika te da će vremenski što duže opstati.
U radu Ljiljane Aleksić i Dunje Seiter Šverko daje se prikaz kvantitativnih rezultata istraživanja zaposlenika i njihova zadovoljstva/nezadovoljstva knjižnicom, organizacijskom kulturom i internom komunikacijom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a dio je kompleksnoga projekta istraživanja svih segmenata korisnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (zaposlenici, korisnici i opća javnost). Kako bi motivirali zaposlenike da daju najveći mogući doprinos postizanju ciljeva knjižnice, bilo je potrebno kvantitativno istražiti čimbenike koji ih u radu motiviraju i zbog kojih sa zadovoljstvom obavljaju svoj posao. Ciljevi istraživanja bili su: procijeniti opću razinu radnoga zadovoljstva/nezadovoljstva, razinu važnosti pojedinih osobina posla i utvrditi stupanj zadovoljstva pojedinim osobinama posla djelatnika NSK, utvrditi stupanj radnoga zadovoljstva s obzirom na spol, dob, radno iskustvo, obrazovanje te radno mjesto djelatnika.
U svojemu radu Jasminka Mihaljević polazi od strateškoga pozicioniranja visokoškolske knjižnice koje je definirano zakonodavnom i regulatornom osnovom, pozicijom unutar sveučilišnoga knjižničnog sustava i pozicijom unutar ustanove u čijemu je sastavu. Ispituje se mogućnost uspostavljanja korporacijske kulture kao instrumenta za postizanje bolje upotrebe svih resursa knjižnice uz implementaciju odgovarajućih načela korporacijskoga upravljanja, posebno u području poslovne etike i društveno odgovornoga ponašanja. Svrha utvrđivanja podudarnosti jest iniciranje izrade strategije visokoškolskih knjižnica i daljnje rasprave u tome smjeru.
Knjižnica Zbora Duhovne mladeži osnovana je u Bogoslovnom sjemeništu u Đakovu 1841. godine s ciljem upoznavanja domaće književnosti, njegovanja pobožnoga i domorodnog čuvstva. Zbor je s manjim prekidima djelovao sve do 1956. godine kada ovakav oblik rada i djelovanja u Sjemeništu nestaje. U radu Tihonije Zovko možemo, prema Zapisnicima Zbora Duhovne mladeži, pratiti rast i razvoj Zbora koji je odgojio generacije svećenika koji su neumorno radili za Boga, Crkvu i domovinu. Zapisnici Zbora duhovne mladeži izvor su podataka, ne samo za Zbor, već i za knjižnicu i čitaonicu koje su djelovale od samoga početka. Prve zapise o knjižnici pronalazimo u godini 1894. i uz djelovanje Zbora pratimo i djelovanje knjižnice do 1934. godine kada se ova knjižnica spojila s sjemenišnom knjižnicom stvarajući jedan knjižni fond.
U rubrici Vijesti iz knjižnica donosimo dva rada. Prvi je članak Jelene Cvrković, a koji govori o projektu učenika šestih razreda Osnovne škole Antuna Bauera i Osnovne škole Mitnice u Vukovaru, pod nazivom: „Bauer i Mitnica čitaju“. Cilj je projekta, prije svega, poticanje čitanja lektire, važnost školske knjižnice kao informacijskoga središta svake škole, kao i uloga školskoga knjižničara koji treba znati koristiti nove medije i usmjeriti učenike na njihovo pravilno korištenje. Drugi rad donosi prikaz edukativno-kreativne radionice „Permakultura u gradovima“ (Osijek, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, 22. i 23. rujna 2015.) Svjetlane Mokriš. Radionica je bila namijenjena svim onim polaznicama i polaznicima koje zanimaju načela permakulturnog djelovanja, a obuhvaćala je teorijski dio i praktični rad: predavanje o permakulturi i načelima permakulturnog djelovanja te natječaj za najbolju fotografiju i najbolji tekst na temu održivih gradova.
Rubrika Prikazi sadržava prikaz Srđana Lukačevića knjige Knjižničarske kompetencije : pogled na razvoj profesije autorice Dijane Machala (Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2015.).
Novi broj Knjižničarstva godina 20, br. 1 (2016.) namjeravamo izdati u ljeto 2016. godine. Pozivamo Vas da svojim člancima, prikazima i obavijestima pridonesete kontinuiranome izdavanju časopisa Knjižničarstvo. Kako bi se osiguralo pravovremeno izlaženje, molimo Vas da svoje priloge pošaljete na adresu elektroničke pošte Uredništva knjiznicarstvo.urednistvo@gmail.com, najkasnije do 31. ožujka 2016. godine.
Molimo Vas da nam svojim primjedbama i sugestijama pomognete pri oblikovanju novoga broja.
Dr. sc. Svjetlana Mokriš, viša knjižničarka