Poštovani čitatelji, pred vama je novi broj 20, 1(2016.) Knjižničarstva : glasnika Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema. U ovome broju donosimo teme koje pokrivaju područje informacijskih znanosti svrstane u rubrikama Članci, Vijesti iz knjižnica te Ocjene i prikazi.
Novi broj Knjižničarstva tematski je broj i posvećen je matičnoj djelatnosti. Iz Zakona o knjižnicama proizlazi kako je matična djelatnost knjižnicâ jedna od najsloženijih i najodgovornijih funkcija matičnih knjižnica. Usprkos navedenom, pojavljuje se velik broj problema u funkcioniranju matične djelatnosti u sustavu visokoškolskih i specijalnih knjižnica. Zakonsko određenje nije jasno definiralo financiranje cjelovite matične djelatnosti. Tako Ministarstvo kulture financira samo matičnu djelatnost za narodne knjižnice, a za sveučilišnu matičnu djelatnost nema sredstava. Osnivanjem Stručnoga vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica, analizom knjižnica u sustavu sveučilišne matične djelatnosti, prijedlogom područja djelovanja sveučilišnih matičnih knjižnica te danoj važnosti sveučilišnim knjižnicama za knjižnični sustav u Strategiji hrvatskog knjižničarstva : 2016-2020., stekli su se uvjeti za financiranje sveučilišne matične djelatnosti. Uz sve napore u povezivanju dionika sveučilišne matične djelatnosti nije se uspjelo osigurati njezino financiranje. Jedan od najnovijih pokušaja senzibilizacije u Ministarstvu kulture u rješavanju ovoga problema jest održavanje Okrugloga stola o sveučilišnoj matičnoj djelatnosti u Lovranu na 14. danima visokoškolskih i specijalnih knjižnica, održanima u svibnju 2015. U ovome broju Knjižničarstva donosimo izlaganja predstavnika sveučilišnih matičnih knjižnica u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zadru i Dubrovniku te Puli, a koja su održana u sklopu Okrugloga stola.
U članku Sveučilišna matična djelatnost : Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu autorica Zagorka Majstorović govori o radu matične službe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zadužene za visokoškolske i specijalne knjižnice na području Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije, Koprivničko-križevačke županije, Međimurske županije i Grada Zagreba te o radu Stručnoga vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica, osnovanog 2011. godine, a u kojem sudjeluju predstavanici osam javnih sveučilišnih knjižničnih sustava, četiri integrirana sveučilišta (Dubrovnik , Pula i Zadar te Sveučilište Sjever ) i središnje sveučilišne knjižnice neintegriranih sveučilišta (Osijek, Rijeka Split i Zagreb ). U radu se također problamatizira pitanje financiranja matične djelatnosti za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj.
U radu Ljiljane Krpeljević i Svjetlane Mokriš dan je povijesni pregled razvoja matične djelatnosti u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek koja kao knjižnica s dvojnom funkcijom od početka svog djelovanja 1975. godine obavlja matičnost za narodne i školske knjižnice na području Osječko-baranjske županije te visokoškolske i specijalne knjižnice u regiji Slavonija i Baranja. Također je naznačen i osnovni problem u djelovanju navedene službe, a koji se odnosi na nedostatno financiranje matične djelatnosti, odnosno potpuni izostanak financiranja matične djelatnosti za visokoškolske i specijalne knjižnice.
Donošenjem Zakona o visokim učilištima 1993. godine, tadašnja Naučna biblioteka, danas Sveučilišna knjižnica u Rijeci, prestaje biti gradska kulturna ustanova i postaje ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Ulaskom u sustav visokog obrazovanja, prestaje financiranje njezine matične djelatnosti za visokoškolske i specijalne knjižnice u regiji, koju je dotad, temeljem propisa na području kulture, neprekidno obavljala od 1961. godine. Pred Knjižnicu se postavlja zadatak oblikovanja Knjižničnog sustava Sveučilišta u Rijeci (SveRiKS-a). Autorica Senka Tomljanović u članku Uloga matične službe Sveučilišne knjižnice Rijeka u izgradnji knjižničnog sustava Sveučilišta u Rijeci 2002.-2014. govori o razvojnim projektima kojima je u navedenom periodu ovaj zadatak priveden kraju pri čemu se iskustvo matične djelatnosti osobito pokazalo pogodnim u uvjetima neintegriranog riječkog sveučilišta, budući da se matična djelatnost uvijek provodila među administrativno nepovezanim knjižnicama.
U radu Dubravke Dujmović, Mirte Matošić i Sofije Bogoje dan je pregled djelatnosti matičnih službi sveučilišnih knjižnica u Splitu i Zadru te knjižnica Dubrovačkoga sveučilišta. Sveučilišna knjižnica u Splitu jest matična knjižnica visokoškolskim, veleučilišnim, specijalnim i knjižnicama koje imaju svojstvo kulturnog dobra na području Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije. Sveučilišna knjižnica u Zadru vrši funkciju matične knjižnice knjižnicama na području Zadarske županije, a knjižnice Sveučilišta u Dubrovniku koje još nisu proglašene sveučilišnom knjižnicom vrše funkciju matičnosti na području Dubrovačko-neretvanske županije. Zbog nedorečene legislative ovim sveučilišnim knjižnicama nije određen formalno-pravni položaj. Pokretanjem Stručnoga vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica 2011. godine jača suradnja u poslovanju te se naziru i prvi rezultati na nacionalnoj razini: koordiniranost u osiguravanju pristupu bazama podataka s nacionalnom licencom, izgradnja digitalnih akademskih arhiva i repozitorija te zajedničko strateško planiranje.
Rad Damjane Frančić osvrt je na povijest matične djelatnosti nekadašnje Naučne biblioteke u Puli, sadašnje Sveučilišne knjižnice, središnje knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, naročito opisujući Bibliotečno-informacijski centar za Istru iz 1980-tih godina. U tekstu se razmatraju i promjene u načinu rada, a vezane uz promjene u sustavu srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja i razvoja te primjenu informacijskih tehnologija. Nakon što je 2011. godine konstituirano Stručno vijeće sveučilišnih matičnih knjižnica, u Sveučilišnoj knjižnici u Puli intenzivnije se obavljaju neke od aktivnosti vezane uz rad matične službe, premda se taj rad i dalje ne financira.
U rubrici Vijesti iz knjižnica donosimo tri rada.
Ljiljana Krpeljević govori o 2. okruglom stolu Zavičajni fondovi i zbirke panonskog prostor a: u digitalnom okruženju koji je održan 13. travnja 2016. godine u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek i na kojemu se sagledalo što je napravljeno u periodu od 1. Okruglog stola Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora (razmjena iskustava i mogućnosti suradnje koji je održan 2014. godine u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek., s posebnim naglaskom na projekte digitalizacije zavičajne građe te suradnju kroz zajedničke projekte knjižnica u Pečuhu, Subotici, Zagrebu, Osijeku, Vukovaru i Našicama.
Svjetlana Mokriš predstavila je izložbu crteža Petra Vranjkovića, učenika 4. a razreda Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek, a koja je otvorena u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek 10. veljače 2016. godine, a rezultat je višegodišnje uspješne suradnje navedenih ustanova u zajedničkom organiziranju izložbenih aktivnosti.
Kristina Perić predstavila je projekt Škole za Afriku koji se provodi u Osnovnoj škol „August Cesarec“, Ivankovo. Ovaj projekt provodi se četiri godine i učenici rado sudjeluju u njemu, želeći se tako, solidarizirati s onima kojima je to potrebno, a ujedno ih se uči toleranciji i poštivanju različitosti u sklopu sati građanskoga odgoja u školskoj knjižnici.
Dubravka Vaštuka iz Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Karlovac predstavila je Stručni skup pod nazivom “Dječja knjižnica – podrška socijalizaciji u lokalnoj zajednici” kojim je Odjel za djecu i mladež Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Karlovac obilježio šezdeset godina od svoga osnutka. Stručni skup održan je 1. ožujka 2016.
U znak zahvalnosti i poštovanja prema svome velikom biskupu, koji je svoju biskupiju „sa granica s Turskom“ i svoje malo Đakovo uveo u središte Europe, Đakovačko-osječka nadbiskupija i Središnja nadbiskupijska i fakultetska knjižnica odlučili su prirediti i izdati Strossmayerove korizmene i druge poslanice i okružnice te neke njegove značajnije propovijedi i govore. Ovaj opsežan posao zajednički su obavili mons. dr. sc. Marin Srakić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit u miru te Ankica Landeka, dipl. teol. i dipl. knjižničar, uz uredničku potporu mons. dr. sc. Vladimira Dugalića. Prikaz navedene knjige donosimo u ovom broju Knjižničarstva.
Novi broj Knjižničarstva godina 20, br. 2 (2016.) namjeravamo izdati u zimu 2016. godine. Pozivamo Vas da svojim člancima, prikazima i obavijestima pridonesete kontinuiranome izdavanju časopisa Knjižničarstvo. Molimo Vas da svoje priloge šaljete na adresu elektroničke pošte Uredništva (knjiznicarstvo.urednistvo@gmail.com).
Molimo Vas da nam svojim primjedbama i sugestijama pomognete pri oblikovanju novoga broja.
dr.sc. Svjetlana Mokriš, knjižničarska savjetnica