Poštovani čitatelji, pred Vama je novi broj, godina 26 broj 1-2(2022) časopisa Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema. Bogat dvobroj popunilo je petnaest recenziranih radova, četiri postera i dvanaest priloga. U ovom broju novost je rubrika pod nazivom Biobibliografija u kojoj Ivan Stipić, kroatolog i knjižničar, donosi bibliografiju radova akademkinje, pjesnikinje, književne teoretičarke, esejistice i prevoditeljice Dubravke Oraić Tolić.
Novi broj časopisa Knjižničarstvo – godina 27 broj 1(2023) namjeravamo izdati u proljeće 2023. Molimo autore članaka i priloga da radove šalju na adresu uredništva knjiznicarstvo.urednistvo@gmail.com. Radovi za novi broj trebaju pristići najkasnije do 28. veljače 2023.
Prva rubrika recenziranih radova obuhvaća radove nastale u sklopu 4. Okruglog stola: zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama Panonskog prostora: Riznice zavičajne prošlosti. U ovom dijelu nalaze se ukupno osam stručnih radova, osvrt na knjigu koja je predstavljena u sklopu Skupa i četiri postera. Rubriku otvara rad Ivane Knežević Križić i Marine Vinaj „Od male sličice do velike priče: osječka tiskana građa tvornice Saponia u Odjelu knjižnice Muzej Slavonije“, koji donosi povijesni pregled tvornice Saponia i njezinih proizvoda od samih začetaka 1894. godine do danas. Prati ga rad „Ostavština Vladimira Rema u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod“ Mirne Grubanović, Zvjezdane Saje i Gorana Vučkovića. Zbirku najvećim dijelom čini korpus slavonske književnosti, kojom se Rem cijeloga života profesionalno bavio. Rad pod nazivom „Ljetopisi osnovne škole Svete Ane u Osijeku više od školske dokumentacije: zapis o ljudima i vremenima“ donosi nam Dubravka Lišić. Riječ je o rukopisnoj građi koja je nastajala tijekom školskih godina (gotovo dva stoljeća). Sljedeći rad, autorice Marije Čačić, „Stvorili smo riznicu čepinske prošlosti i sadašnjosti – za budućnost!“ osvrće se na višegodišnje prikupljanje i obradu primjeraka koji pripadaju zbirci kao i na kontinuirano praćenje odjeka u medijima i čuvanja medijskih tekstova vezanih za zbirku. Dijana Klarić kroz rad „Kruh nebeski ili Zavičaj između korica starih molitvenika“ približava nam zbirku rijetkih zavičajnih molitvenika iz fundusa Gradskog muzeja Požega. Slijedi rad „Zavičajni fond kao dio fonda zbirke domovinskog rata Gradske knjižnice Slavonski brod“ Darije Mataić Agičić koji predstavlja Zbirku Domovinskog rata, njezin značaj, put kojim se razvijala i načini planiranja i nabave građe. Ljiljana Krpeljević i Marijana Špoljarić Kizivat u radu „Mursiana – Zavičajna zbirka Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek“ daju pregled razvoja spomenute zbirke. Rad koji tematizira Ostavštinu Slavka Mađera koju je Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci darovala Marija Mađer djelo je kolegâ Vedrane Lugić i Tihomira Marojevića. Povodom 130. godišnjice najstarije ustanove kulture u Subotici, objavljena je monografija Dragana Rokvića „Istorija Gradske biblioteke Subotice“, a osvrt na knjigu dala je Maša Mladenović. U ovome dijelu nalaze se i posteri „Zavičajna zbirka Warasdiniensia: mjesto očuvanja kulturnog identiteta lokalne zajednice“, „Zavičajna zbirka Bjelovariana – digitalizacija zavičajne građe“, „Zavičajna zbirka Mariniana“ i „Tuđa zavičajnost: slavonske novine u splitskoj zbirci“.
Drugi dio ovog broja čine recenzirani radovi članova Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema ali i kolega i kolegica iz Zagreba, Karlovca, Zadra i Rijeke. U ovom dijelu nalazi se sedam radova. Prvi je od njih „Znanstveno-nastavno osoblje kao korisnici elektroničkih izvora i visokoškolskih knjižnica: istraživanje na Filozofskom fakultetu u Osijeku“, rad kolega Gordane Gašo i Darka Lacovića. Slijedi rad „175 sati čitanja za 175 godina Knjižnice: istraživanje provedeno povodom akcije poticanja čitanja“ autorice Ivane Maričević. Rad „Interakcija predmetne obrade knjižnične građe i projekta „Pitajte knjižničare”” donose nam zagrebačke kolege Luka Kvesić i Željka Turk Joksimović. Iz Karlovca stiže rad pod nazivom „Erasmus+ projekt „Inkluzijom ostvarimo potencijale knjižnica““ kolegicâ Anite Malkoč Bišćan, Vedrane Kovač Vrane i kolege Miroslava Katića. Rad „Struktura korisnika ocjenskih radova u repozitoriju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu“ napisale su kolegice Gordana Stubičan Ladešić, Petra Gašparac i Iva Vrkić. Kolegice iz Zadra, Žozefina Žentil Barić, Tina Mihić i Iva Uskok Breulj u radu „Odjel za mlade – istraživanje hrvatskih prilika“ govore o zastupljenosti odjela za mlade u hrvatskim narodnim knjižnicama velikih gradova. Na kraju ovog dijela, kolegica Aleksandra Moslavac donosi nam rad “Djelatnosti visokoškolskih knjižnica i zadovoljstvo korisnika – primjer Knjižnice Filozofskog fakulteta u Rijeci”.
U rubrici Putevima svjetskih knjižnica kolege Radmilović i Lukačević vode nas u Sjevernu Makedoniju, točnije u Štip. U radu opisuju iskustvo stručnog usavršavanja na Sveučilištu „Goce Delčev“. Putovanje muzealaca i knjižničara u Temišvar i Segedin 23.-24.09.2022. približili su nam kolegica Sudarević i kolege Maganjić i Šokčević.
Rubrika Vijesti iz knjižnica obiluje vijestima iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Kolege nam pišu o održanom Poljskom tjednu, donose pregled godišnjih aktivnosti Knjižnice, pišu o GISKO književnim kvizovima i predstavljaju rad čitateljskog kluba za djecu i mlade „U zemlji čudesa“. Rezultate suradnje i partnerstva školske knjižnice i učitelja te rezultate uspješnosti u učenju i ostvarivanju nastavnog procesa predstavile su Anita Drenjančević i Andrijana Sili iz OŠ Josipovac. Osvrt na izložbu „Autorski komentar“ povodom Tjedna znanosti Filozofskog fakulteta Osijek dala nam je kolegica Kristina Kiš, dok nam više o “Literarnom natječaju male Vinkovačke jeseni” pišu kolege iz Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, Vedrana Lugić i Tihomir Marojević.
Rubrika Ocjene i prikazi obogaćena je trima prilozima, osvrtima na zanimljiva djela koja svojim sadržajem pomažu razumijevanje važnosti čitanja, ali i poticanju istoga kroz inovativne pristupe. Osvrt na djelo „Čitam, da se pročitam : deset razloga za čitanje knjiga u digitalno doba“ Mihe Kovača napisala je Dubravka Lišić. Andrea Sudarević približila nam je djelo „Knjižnice kao novi oblik pružanja usluga u hotelima“ Marije Jović, dok nam Tanja Hercog pobliže opisuje naslov „Čitatelju, vrati se kući : čitateljski mozak u digitalnom svijetu“ autorice Maryanne Wolf.
U razdoblju od prošlog do ovog broja Knjižničarstva, svoju produktivnost naši su članovi pokazali i kroz djela važna po mnogim aspektima. Kolega Tihomir Marojević objavio je dva važna djela, naslove „Tragovi vremena : (vinkovačke spomen-ploče)“ i „Prilog za povijest kulture Vinkovaca od 1905. do 2015. godine, spomen-poprsja“. Kolegica Dubravka Pađen Farkaš kroz slikovnice, namijenjene djeci, ali i odraslima, pogovara o temama problemskim temama u dvije slikovnice. Riječ je o slikovnicama „Poljubac“ i „San“.
Zahvaljujemo Vam na dosadašnjoj suradnji i pozivamo Vas da svojim člancima i prilozima doprinesete kontinuiranom radu Časopisa.
Uredništvo