RODNA OSJETLJIVOST: O PITANJU RODA U NORMATIVNIM BAZAMA PODATAKA IMENA
Gender Sensitivity: On the Concept of Gender in the Name Authority Files
Petra Pancirov
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
ppancirov@nsk.hr
Ana Knežević Cerovski
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
acerovski@nsk.hr
Sažetak
Cilj. Cilj je rada preispitati praksu normativnih baza podataka imena svjetskih knjižnica pri postupanju s informacijom o rodu entiteta osoba koji se jednoznačno identificira usvojenom pristupnicom za ime, neusvojenim pristupnicama za ime ako postoje te biografskim podacima koji su javno dostupni i potrebni za identifikaciju. Pitanje rodne osjetljivosti u hrvatskoj knjižničarskoj zajednici nova je tema koja je vrlo aktualna i u svjetskim knjižnicama te rad donosi pregled postupanja s pitanjem roda kada govorimo o normativnim bazama podataka imena.
Pristup/metodologija/dizajn. Prvi dio rada odnosi se na postupanje s rodom u konceptualnim modelima, normama i formatima za opis građe, dok drugi dio donosi primjere prakse iz normativnih baza podataka Kongresne knjižnice, Njemačke nacionalne knjižnice, Nacionalne knjižnice Francuske, Nacionalne knjižnice Češke Republike i Nacionalne knjižnice Španjolske te knjižnične politike o postupanju s rodom Kongresne knjižnice, Nacionalne knjižnice Novog Zelanda i Britanske knjižnice.
Rezultati. Pojedine nacionalne knjižnice mijenjaju praksu vezanu uz navođenje roda u normativnim bazama podataka imena kao na primjer Kongresna knjižnica u Washingtonu koja postupno prestaje s navođenjem roda kao zasebnog atributa u opisu entiteta osoba.
Originalnost/vrijednost. Identifikacija roda u normativnim bazama podataka imena može predstavljati izazov u knjižničarskoj zajednici iz različitih razloga, kao što su nedostatak rodne osjetljivosti, nepotpune ili zastarjele informacije o rodu, nedostatak
standardizacije u zapisivanju podataka o rodu i rodna binarnost. Uvođenje rodno osjetljivih praksi u normativne baze podataka imena zahtijeva pažljivo razmatranje jer informacije o rodu moraju biti u skladu s kulturološkim i jezičnim kontekstom, poštujući pri tom autonomiju i privatnost osobe. Stoga je doprinos ovoga rada problematiziranje o temi rodne osjetljivosti nasuprot dosadašnjoj praksi koju imaju knjižnični katalozi kada je u pitanju identifikacija entiteta osoba u normativnim bazama podataka imena.
Ključne riječi: entitet osoba, knjižnične politike o postupanju s rodom, normativne baze podataka imena, rod, rodna osjetljivost
Summary
Purpose. The aim of the paper is to to review the practice how some of the world libraries manage gender information about the person entity, uniquely identified in name authority files by an authorized access point, variant access points if they exist, and publicly available biographical data necessary for identification. The issue of gender sensitivity in the Croatian librarian community is a new topic that is very current in world libraries, and the paper provides an overview of the handling of the issue of gender when we talk about name authority files.
Approach/methodology/design. The first part of the paper refers to handling gender information in conceptual data models, standards and formats for resource description, while the second part provides examples of practice from the Library of Congress, the German National Library, the National Library of France, the National Library of Czech Republic and the National Library of Spain, as well as library gender policies of the Library of Congress, the National Library of New Zealand, and the British Library.
Findings. Some national libraries are changing their practices related to specifying gender in name authority files, such as the Library of Congress in Washington, which gradually abandons the practice of specifying gender as a separate attribute in the description of the person entitiy.
Originality/value. Gender identification in name authority files can be a challenge for library community for a variety of reasons, such as lack of public sensitivity, incomplete or outdated information, lack of standardization in recording gender data, and gender binaries. The introduction of gender-sensitive practices into name authority files requires
careful consideration, as information about gender must be in accordance with the cultural and linguistic context, while respecting the autonomy and privacy of a person. In this sense, this work is a contribution in opening up the topic of the issue of gender sensitivity in contrast to the current practice of library catalogs when it comes to the identification of the person entity in name authority files.
Keywords: entity of a person, gender, gender sensitivity, library policy statements for gender, name authority files
UDK / UDC 025.323-055.1/.3
Stručni rad / Professional paper
Primljeno/ Received: 03.04.2024.
Broj bibliografske jedinice u predmetnom kazalu i kazalu autora: 482
Puni tekst:
Pancirov, Petra i Ana Knežević Cerovski. 2024. „Rodna osjetljivost: o pitanju roda u normativnim bazama podataka imena.“ Knjižničarstvo 28, no. 2: 75-88. https://nova.knjiznicarstvo.com.hr/wp-content/uploads/2024/05/482_Pancirov-Knezevic-Cerovski.pdf