k-logok-logok-logok-logo
  • Naslovna
  • Arhiva
  • Bibliografija, Kazala
  • O Časopisu
    • Impresum
    • Ostala izdanja
    • Povijest časopisa
  • Smjernice
    • Primjeri navođenja literature
  • Pravila privatnosti
  • Flip
✕

ZNANSTVENA BAŠTINA U DIGITALNOM DOBU: DIGITALIZACIJA I BIBLIOMETRIJSKA ANALIZA ČASOPISA FIZIKA
Scientific heritage in the digital age: digitization and bibliometric analysis of the journal Fizika

Gordana Stubičan Ladešić
Središnja knjižnica za fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu
gordana@phy.hr

Petra Gašparac
Središnja knjižnica Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
pgasparac@pharma.hr


Sažetak
Cilj.
Cilj rada je prikazati proces digitalizacije znanstvenog časopisa Fizika (1968.–1991.) te analizirati njegovu znanstvenu važnost kroz bibliometrijske pokazatelje autora, ustanova, zemalja podrijetla i obrazaca suradnje.
Pristup i metodologija. Rad se temelji na studiji slučaja projekta digitalizacije provedenog u Središnjoj knjižnici za fiziku Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Digitalizirani članci obrađeni su optičkim
prepoznavanjem teksta (OCR), ručno su izrađeni metapodaci te su zapisi integrirani u portal Hrčak. Bibliometrijska analiza provedena je na temelju strukturiranih metapodataka svih objavljenih radova.
Rezultati. Rezultati analize pokazuju da je časopis Fizika tijekom više od dva desetljeća zadržao stabilan ritam objavljivanja te okupio autore iz 34 zemlje. Provedenim postupkom digitalizacije omogućena je sustavna obrada i dugoročna dostupnost cjelokupnog korpusa časopisa, čime su stvoreni preduvjeti za bibliometrijsku analizu i daljnja istraživanja. Identificirana je jezgra izrazito produktivnih autora, uz velik broj autora s jednim ili dva rada, što odgovara klasičnim bibliometrijskim zakonitostima. Analiza ustanova i broja autora po radu ukazuje na postupni rast međunarodne i međuinstitucijske suradnje, osobito tijekom 1970-ih i 1980-ih godina.
Ograničenja. Bibliometrijska analiza temelji se isključivo na metapodacima dostupnima unutar digitaliziranog korpusa te ne uključuje podatke o citiranosti u međunarodnim citatnim bazama. Ograničenja su prisutna i u postupku digitalizacije zbog neujednačene kvalitete izvornika, mogućih OCR pogrešaka i nedosljednosti u metapodacima.
Praktična primjena. Rad pruža primjer dobre prakse digitalizacije tiskanih znanstvenih časopisa te može poslužiti kao model za slične projekte u knjižnicama i informacijskim ustanovama.
Društveni značaj. Digitalizacijom časopisa Fizika očuvana je vrijedna znanstvena baština te je omogućena njezina dostupnost istraživačima, studentima i široj javnosti u otvorenom pristupu.
Originalnost. Vrijednost. Rad donosi cjelovit prikaz digitalizacije časopisa Fizika te prvu sustavnu bibliometrijsku analizu njegova sadržaja, temeljenu na digitaliziranim člancima.
Ključne riječi: bibliometrijska analiza, digitalizacija, Hrčak, znanstvena baština, znanstveni časopisi

Summary
Purpose.
The purpose of this paper is to present the digitization process of the scientific journal Fizika (1968–1991) and to analyse its scientific significance through bibliometric indicators related to authorship, affiliations, countries of origin and collaboration patterns.
Approach/methodology. The paper is based on a case study of a digitization project conducted at the Library of the Department of Physics, Faculty of Science, University of Zagreb. The digitized articles were processed using optical character recognition (OCR), manually curated metadata were created, and records were integrated into the Hrčak portal. Bibliometric analysis was carried out using structured metadata from the entire corpus of published articles.
The results. The results show that Fizika maintained a stable publishing output over more than two decades and attracted authors from 34 countries. The implemented digitization process enabled the systematic processing and long-term accessibility of the journal’s complete corpus, thereby creating the preconditions for bibliometric analysis and further research. A small core of highly productive authors was identified alongside a large number of authors with one or two publications, consistent with established bibliometric laws. Analysis of affiliations and co-authorship reveals a gradual increase in international and inter-institutional collaboration, particularly during the 1970s and 1980s.
Limitations. The bibliometric analysis is limited to metadata available within the digitized corpus and does not include citation data from international citation databases. Limitations are also present in the digitization process due to the uneven quality of the original materials, possible OCR errors, and inconsistencies in the metadata. Practical implications. The paper provides an example of best practice in the digitization of printed scientific journals and may serve as a model for similar projects in libraries and information institutions.
Social implications. The digitization of Fizika preserves an important part of scientific heritage and enables open access to historically significant research for scholars, students
and the general public.
Originality. Value. The paper presents a comprehensive overview of the digitization of the journal Fizika and the first systematic bibliometric analysis of its content, based on
digitized articles.
Keywords: bibliometric analysis, digitization, Hrčak, scientific heritage, scientific journals


UDK / UDC 050:53
001.89
Stručni rad / Professional paper
Primljeno/ Received: 24.02.2026.


Broj bibliografske jedinice u predmetnom kazalu i kazalu autora: 562


Stubičan Ladešić, Gordana, i Petra Gašparac. 2026. „Znanstvena baština u digitalnom dobu: digitalizacija i bibliometrijska analiza časopisa Fizika.“ Knjižničarstvo 30, no. 2: 9–25. https://nova.knjiznicarstvo.com.hr/wp-content/uploads/2026/11/562_Stubican-Ladesic-Gasparac.pdf

© 2024 KNJIŽNIČARSTVO - GLASNIK Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema